"Istinski moralni ispit čovječanstva, ispit koji je temelj svega ostaloga, očituje se u odnosu prema onima koji u potpunosti ovise o našoj milosti, a to su životinje. Na tom je polju čovječanstvo pretrpjelo potpuni poraz, poraz koji je toliko potpun da svi ostali proizlaze iz njega." - Milan Kundera, pisac

Životinje osjećaju bol! One imaju živčani sustav isto kao i ljudi. Također, imaju i potrebe kao i ljudi: potrebu za kretanjem, potrebu za druženjem s pripadnicima svoje vrste, odgajanjem svoje djece i zabavom.

Pogledajte film ZEMLJANI (eng. Earthlings) - višestruko nagrađivani dokumentarni film.

 

meso

PROIZVODNJA MESA

Cjelokupni život zatočenih 'životinja za hranu' jest neprirodan uzgoj, okrutne kastracije i stimulacije hormonima, umjetno hranjenje kako bi se utovile, i često duge vožnje bez vode i hrane koje vode u neminovnu smrt. Skučeni torovi, električne palice, uvrtanje repova, mučenja i strahovi su, na žalost, još uvijek vrlo česte pojave pri uzgoju, prijevozu i klanju 'modernih' životinja. Praščićima se na potpuno grub i bezosjećajan način - i to bez anestezije - čupaju očnjaci, režu repovi, a testisi im se odstranjuju tako da ih se zareže žiletom i onda iščupaju, nravno opet bez anestezije, a isto tako i bez prevelike dezinfekcije, pa im se na tim bolnim mjestima stvaraju upale od kojih neki i preminu.

Istina o klanju životinja nije nimalo ugodna; komercijalne klaonice su poput vizije pakla. Unezvjerene životinje bivaju ošamućene udarcima maljem, električnim šokom ili mesarskim pištoljima. Vežu im noge i tako ih dižu u zrak, da bi ih na tekućoj vrpci provezli kroz tvornicu smrti. Još živima, prereže im se grkljan, a zatim im se odsijeca meso, dok na smrt ne iskrvare.

Ribari ubijaju stotine milijardi životinja svake godine. 90 posto velikih ribljih populacija istrijebljeno je u posljednjih 50 godina. Ribe osjećaju bol jednako kao i druge životinje, a umiru u u groznim mukama gušenjem ili lomljenjem kralježnice.

 

mlijeko1

MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

Čovjek je jedini sisavac koji kao odrastao pije mlijeko, i to ne svoje, već ga krade teletu!

Svega 20-25% teladi ide u proizvodnju mlijeka. Cijedimo ih i mrcvarimo cijeli njihov život ispunjen mukama i bolom, da bi ih na kraju, kad više nisu sposobne davati mlijeko, brutalno zaklali. Tele odvajamo od krave već nakon trećeg dana starosti da ne bi popilo previše mlijeka i kako bi se što brže naviklo na drugu hranu jer njegova hrana treba nama. Svakoga dana stotine tisuća teladi odvaja se od njihovih majki, jer mi moramo zadovoljiti našu neprirodnu i nezdravu želju za kravljim mlijekom. Oni će ionako nakon intenzivnog tovljenja kroz koji mjesec mučno završiti u klaonicama.

Po rođenju teleta, snažna majčinska veza između krave i njenog novorođenog teleta prekida se već nakon par dana; tele je stavljeno na zamjene majčinom mlijeku koje bi inače sisalo 6 mjeseci. Telad živi u izolaciji, u drvenom sanduku, bez saginjanja, bez mogućnosti da se okrenu, ispuštajući vlastiti otpad na pod gdje borave, a hranjeni su nezdravom tekućinom bez željeza, kako bi im meso ostalo 'ružičasto', jer to potrošači tako vole. Nakon 3-5 mjeseci idu na klanje.

jaja

JAJA

Služeći se svjesnim i osjećajnim bićima kao živim proizvodnim strojevima, čovječanstvo godišnje proizvede oko 50 milijuna tona jaja. Rođeni u tzv. valionicama, pod reguliranom toplinom inkubatora i u potpuno automatiziranim uvjetima, po dolasku na svijet maleni pilići neće čuti majčin glas, niti osjetiti kucanje srca i toplinu njezinog perja.

Njihove majke prisiljene su na neprestano parenje, sve dok ne postanu 'neproduktivne'. Često su im leđa prekrivena ranama od opetovanog penjanja pijetlova u procesu manipuliranog i planskog silovanja zbog proizvodnje što veće količine oplođenih jaja.

SUDBINA MUŠKIH PILIĆA - Muški pilići smatraju se neželjenim nusproizvodom postupka valjenja. Budući da ne legu jaja, niti su poželjni za mesnu industriju. U istom danu svog dolaska na svijet, malene mužjake ubijaju gušenjem plinom, bacanjem u strojeve za mljevenje dok su još živi ili ih žive bacaju u kontejnere za smeće gdje umiru od gušenja i dehidracije. Svake godine čovječanstvo ubije milijarde neželjenih muških pilića.

OVCE

KRZNO, KOŽA, PERJE, VUNA, SVILA

KRZNO - Milijuni životinja hvataju se u okrutne zamke te razderanih udova umiru polako u patnjama, lome im se vratovi, ubrizgavaju otrovi u srce, guši ih se plinovima, a ostacima se hrane druge životinje.

KOŽA - Većina kože proizvedene u USA napravljeno je od kože stoke i teladi, ali i koža koja je prodana ovdje također je od konja, janjadi, ovaca i svinja koje se kolju radi mesa, kao i od pasa i mačaka koji su ubijeni u Aziji. Saznaj VIŠE.

VUNA - Samo nekoliko tjedana nakon rođenja, janjadi probuše uši, režu im repove, a mužjake kastriraju bez anestezije. Milijun njih umire unutar 30 dana od striženja. Saznaj VIŠE.

SVILA - Da bi se proizvelo 100 grama svile, potrebno je ubiti otprilike 1500 dudovih svilaca tako da ih žive skuhaju.

PERJE - Sive guske se premještaju u kaveze gdje ih šopaju - u grla im umeću cijevi kroz koje ih prisilno hrane slanom, zamašćenom kukuruznom smjesom, do 3 kilograma na dan - sve dok nisu predebele i dok njihova jetra ne poprimi veličinu četiri ili više puta veću od normalne. Zatim iz ubiju za proizvodnju jetrene paštete. Bijele guske redovito bolno čerupaju kako bi se zadovoljile potrebe za punjenjem popluna, jastuka i skijaških jakni.

pokusi

POKUSI NA ŽIVOTINJAMA

Svaki dan se za pokuse koristi više od milijun životinja. Zečevi, zamorci, štakori i ostale manje životinje koriste se za ispitivanje sigurnosti proizvoda; truje ih se kozmetikom i preparatima za čišćenje. Najčešće reakcije su trzavica, povraćanje, paraliza i razne vrste krvarenja - iz nosa, očiju i usne šupljine. Angora zečevi koriste se za isprobavanje kiselina (Draize test): kiselina im se ulije u oči, iz užasnog bola razvijaju se krici, a sljedeći rezultat pokusa je krvarenje, razjedena rožnica i sljepoća.

Mnoštvo dokaza pokazuje da testiranja na životinjama malo ili ništa ne pridonose zaštiti potrošača niti pružaju podatke za efektivno liječenje ozljeda od zloupotrebe proizvoda.

ALTERNATIVNA TESTIRANJA: Klinička i epidemiološka istraživanja na ljudima, na mrtvim tijelima i kompjuterske simulacije su brži, pouzdaniji, jeftiniji i humaniji načini od testova na životinjama.

 

Izvor tekstova i fotografija: prijatelji-zivotinja.hr

Poslijednja izmjena dana Ponedjeljak, 16 Siječanj 2017 11:38